Acts 7

Stiveneni kotena Juda imbomanga kaunsil iyemanga ungu nimbe tirimu

1Kano wali Gote popo toringi iyemanga iye nomi awilimuni kot tendepalie Stiven ungu waltindipe i tepa nimu, “Nundo i nimele unguma paimboya?” nimu.

2Kano tepa nimu wali Stiven ungu pundu topa i tepa nimu, “Ango ara kame nanga ungumu pileio. Linonga oi kalopa ltimu ara kaue Abraham i kombu oi naa omba kombu Haran oi naa pumbe yunge kombu Mesopotemia kombu oi we molopili imbi olandopa moromo Gote yu molorumuna ombalie nimbei,

3Nunge mai kombumu kinye nunge pulu ltemo imboma kinye tiye kolko nani nu puwi nimbo lipo ondombo kombuna puwi,
(Stt 12:1)

nimu.

4Aku ungumu pilipelie Abraham yunge Mesopotemia kombu imbite Kaldia tiye kolopa Haran kombu pumbelie molorumu. Aku wali yunge lapa kolorumu kinye Goteni lino i moromolo kombuna yando lipe mundurumu. 5I kombuna mai owe kolte kape Abraham yu kamukumu ambolopili nimbe naa tirimu. Nalo Goteni yu kinye yunge kalopa limbelo imboma kinye i kombumu linge nimu. Abraham yu bakulu te kape oi naa meli wali aku tepa nimu. 6Goteni yundo nimu mele i tepa,

Nunge kalko linio imboma kombu tenga lupe imbo omba angili mele molonge. Akuna molonge imbomani enondo linonga kongono kendemande imboma ningolio teko bembo tiko ka kongono tinge. Mindili nongo aku teko molonge poinye 400 omba pumbelo.
7Aku kinye eno ka kongono tinge imboma umbuni timbo kelko eno kano kombumu tiye kolko, yando ongo i kombuna na ongo popo tinge.
(Stt 15:13-14)

8Aku nimbelie Goteni tembo nimu unguma Abrahameni na kinye kamukumu pepili nipili nimbe yu kinye yunge kalopa limbelo unguluma kinye kangi te kopiko wendo liko lteangei nimu. Goteni aku teko teaio nimumunga Abrahameni ungulu Aisak mepalie wali kelepa wali ki talo omba purumu kinye yunge kangi pundu te kopipe wendo ltimu. Kano kinye Aisakeni Jekop mepalie aku ulu terimu. Kelepa Jekoponi lino Israel imbo moromolomanga kalko ltingi ara kaue iye 12 mepalie aku ulu kala terimu. Kinye aku ulumu yando yando teremolo.

9Kano kinye linonga ara kaue Jekoponi merimu iyemani enonga angenu Josep kinye konopu keri panjikolio kombu Isip pungei puringi iye mare kinye yu kou mone ltingi. Jekop kolo toko kou mone likolio yu imbo tenga kongono kendemande iyemu molopili meko paio ningi. Nalo Goteni yu kinye molopalie, 10yu lipe tapondopa umbuni wendo orumumanga pali wendo ltimu. Yuni yunge lipe manjilimu tipe, Isip kombu iye kamako king awilimuni yu kanopa penga pilipili nimu wali Josep yu Isip kombu gavman iye nomi molopa yunge ulkemu kinye Isip kombumanga mele ltemoma pali nokopili nimu.

11Aku wali kelepa Isip kombu kinye i moromolo kombu Kenan kinye engele awili te orumu. Aku wali imboma umbuni perimu. Aku wali linonga ara kaue kame kere langi lingei aulke te naa lerimu. 12Kano wali Jekoponi Isip kombu kere langi nombeya teko noirimele ningi ungu pilipelie yunge malopili linonga ara kaue kame pulu polko Isip kombu langi lipeio nimbe lipe mundurumu. 13Wali talo tiko Isip kombu puringi kinye Joseponi angenupilindo na Josep nimbe yunge imbi lepa tirimu, aku kinye kelepa kingimuni Joseponga imboma kanopa imbi tirimu. 14Aku wali Joseponi yunge lapa Jekop yunge imboma kinye yando wangei neio nimbe ne kano angenupilindo nimbe mundurumu. Jekop yunge imboma lipe popo tipe imbo 75 waye moloringi. 15Yando waio nimu kinye Jekop Isip kombu purumu. Aku kombuna yu kinye yunge malopili kinye peya anda leko koloringi. 16Enonga onoma kelko Kenan kombu meko yando ongo Sekem kombu meko ongo oi Abrahameni Sekem iye Hamoronga malopilinga mai te pame tepa lipe oi yunge ambomu ono terimu kanona meli pungo eno ono teringi.

17Goteni oi Abrahamendo nunge imboma kombu ponengena wendo limbo nimu kano walimu nondopa wendo ombai terimu kinye linonga imbo Isip kombu moloringi mele anjiko anjiko awi teli kalko liko moloringi. 18Aku wali Isip iye nomi king te kolo wangopa molorumu kanomuni oi Joseponga temanemu wamba naa pilerimu. 19Aku iyemu yuni linonga oi ara kaue kamendo kolo topa tipe tepa kenjipe, ara kaue kame mindili lipe tipe enonga bakuluma peya naa molko ulke tawendo malio kolangei noiengei nimu.

20Aku ulu teko molangei Moses merimu. Yu kau we ungulu te naa merimu. Ungulu akumu Goteni kanopa penga pilerimu ungulumu merimu. Oli yupokonga tukundo yunge lapanga ulkena tukundo lopeke teko noiko moloringi. 21Aku wali kelko penana noiringi kinye iye nomi kingimunga lemenuni kanopa lipelie nanga ungulumu nimbe yunge ulkena mepa pumbe nokorumu. 22Kano kinye Isip imbomanga lipe manjili perimu mele pali Moses mane tiringi. Kano kinye yu lipe manjili pepa unguma tumbi tipe nimbe uluma enge nimbe tepa molorumu.

23Mosesinga poinye 40 perimu kinye yunge Israel manga pupumu kano pambo konopu lerimu. 24Kano pumbe kanorumu kinye Isip iye teni Israel iye te tepa torumu. Kano ulu kanopalie yuni Israel iyemu tapondopa Isip iyemu topa kondorumu. 25Mosesini ya Goteni yunge imboma liko tapondani puwi nimo ningo liko manjengei kondopu lerimu nalo Israel imbomani aku teko naa liko manjiringi. 26Otilikondo Israel iye talo opa teringili kinye Moses pumbe kanopalie yuni opa teringili iye talo ambolopa lipelie nimbei, ‘Elo angenangolo talo ambe telka opa terembele ya? Angenangolo talo opa tengele manda naa tembalo,’ nimu.

27Kano kinye tepa kenjirimu kano iyemuni Moses pera tipe anjo mundupelie nimbei, ‘Narini lino nokani nimbe nu mako tomoya? 28Olianga nuni Isip iyemu toko kondonio mele kinye na topo kondambo ningo ninoya?’ nimu. 29Aku tepa nimu kinye Mosesini pilipelie Kingimuni yu tombalo nimbe kowa pumbelie Mitiene imbomanga kombuna pumbe omba angili iyemu molorumu. Yu akuna molopalie ungulu talo merimu.

30Moses kano Mitiene imbomanga kombuna molopili poinye 40 omba purumu. Kano kinye walite yu kombu ku lelina andopa Mulu Sainai polorumuna nondopa molorumu kinye mulu kombuna ensel te yu molorumuna omba unjo tenga tipe nomba perimuna omba molorumu. 31Mosesini aku ulumu kanopalie konopu awini lipe mundurumu. Aku tepalie terimu ulumu kanombaindo nondopa purumu. Kano kinye Awilimunga ungu te unjona wendo orumu. Aku ungumu pilerimu mele i tepa,

32Na lemo nunge kolenaleni popo toringi Gote moro. Abraham kame Aisak kame Jekop kameni popo toringi Gote i moro,
(Kis 3:6)

nimu. Kano tepa nimu kinye Moses kano pipili kolopa pungu pungu nimbelie lipe wendo kanopa tipemu naa kanorumu.

33Kano wali Awilimuni nimbei,

Nu i mai anginomunga na ombo moro kani nunge kimbo sumu kulko wendo liwi.
34Nanga Isip moromele imboma mindili noromele mele kanopo pora tipo moro. Eno umbuni meko kola teremele mele pilipolio eno kinye lipo tapondombo nimbo mainye ondu kani nu Isip kombu kelko pani nimbo mundumboi tero,
(Kis 3:5,7-8,10)

nimu.

35Iye Moses yu oi Isip kombu molorumu kinye Israel imbomani i teko ningi kano, ‘Narini lino nokani nimbe mako tomoya?’ ningo yunge ungu liko tu tiringi kano iye Moses Goteni yu yunu kanopa lipe nanga imboma nokoko, eno tapondoko mindili noromelema wendo lieni nimbe unjona tipe nomba perimumunga ensel tendo nunge kimuni Moses tapoko tipuwi nimu. 36Kano iye Mosesini imboma Isip kombu mepa wendo orumu. Eno Isip tukundo moloringi kinye kape nomu kondolina oringi kinye kape kombu ku lelina poinye 40 andoko moloringi kinye kape yuni ulu enge nili awini mare terimu.

37I Mosesini kau Israel imbomando nimbei,

Nani Goteni mane tipe nimbe munduli unguma pilipo enondo nimbo tiro iye profet moro mele
aku tepa enonga iye te na mele iye profet molopili nimbe Goteni lipe mundumbelo,
(Lo 18:15)

nimu.
38Israel imboma kombu kuna moloringi kinye aku iye Moses peya moloringi. Yu linonga kolepalema kinye Mulu Sainai molopa ungu nimbe tirimu enselemu kinye peya moloringi. Goteni we pepa kau pumbelo naa pora nimbelo unguma lino nimbe timbeindo Moses ungu imbo tondorumu. Moses yuni aku kano unguma pilipelie lino yando nimbe tirimu.

39Aku tepa terimu nalo linonga ara kaue kameni Goteni yundo nokowi nimbe kanopa ltimu iye Mosesinga ungumu tenge tipo naa pilimolo ningo yu umbulu tiko eno Isip kombundo altopo pamolo ningo waka koloringi. 40Moses mulu Sainaina ola pumbe welea maindo naa orumu kinye Israel imbomani Aronondo ningei

Lino meko pungo nokonge Gote popo tomolo pokore nuni unjoni molo kouni teko wamondowi.
Lino Isip kombu yando lipe mepa orumu iye Moses welea naa oromo kani ambe temonje,
(Kis 32:1)

ningi.
41Kano walimunga kao kailepo walo none teli te teko wamokolio ningei, Imu linonga Gote ningo popo toko melema kalko, eno enongano teko wamoringi mele pilkolio konopu tiko kongi kaloringima kinye langi nongo tono kolko moloringi. 42Aku terimumunga Goteni eno umbulu tipe oli kinye ena kinye kombu kandiye kinye muluna angimoma enoni linonga pulu imboma ningo popo toko melema kalko teringi kinye kanopalie manda, enonga aku teko teangei nimbe tiye kolorumu. Aku teringi mele iye profet teni ungumu bukuna torumu mele paa teremo. Aku ungumu topa panjirimu mele i tepa,

Goteni nimbeindo, ‘Ya Israel imboma, oi poinye 40 imboma naa peli kombu ku lelina eno kongi pirimu kao kinye sipsip kinye meme kinye popo toko kaloringima aku popo toko kalko na tiringiya?
43Aku molo. Eno sel kunu ulke meko puringimu kolo gote Molekenga kuro ulkemu ningo meko pungo,
Refan linonga gote te ningo yunge kombu kandiye none teli te teko anjiko, kano aku melema linonga pulu imboma ningo kapi ningo popo toringi.
Aku teringimunga nani eno mindili lipo timboindo eno kombu tiruna naa molangei nimbo makoropo eno Babilon kombu nekondo kombu anjipe tenga lipo mundumbo,’ nimu,
(Amo 5:25-27)

nimbe aku tepa kano profetemuni bukuna torumu. Aku tepa nimbe bukuna torumu mele eno paimbo aku teko teringi.

44Kombu ku lelina linonga ara kaue kameni Gote eno kinye molorumu sel ulke kanomu kanoko Gote lino kinye moromo ningo enoni yu popo toko melema kaloringi sel ulkemu takoko anjiringi. Goteni Mosesindo i teko i teko takangei nimbe ulkemu angilimbelo mele lipe ondopa aku teko enoni takoko anjiringi. 45Kelepa yandopa Josuani linonga ara kaue kame nokorumu kinye eno kano sel ulkemu tekiriko, Goteni tirimu kombuna meko ongo anjiringi. Goteni kano kombuna imbo talape lupe peringima linonga ara kaue kame kolo wangoko molangei, aku maimu lengei kanona peremele imboma kamukumu pangei nimu kinye kano kombuna oi peringi imbo talapema enoni toko munduko, sel ulkemu meko ongo kanona takoringi, yandopa iye nomi king Devit molorumu wali we angilerimu. 46Goteni konopu noirimu iye Devit yuni Gotendo waltindipelie nimbei, ‘Na kalopa ltimu iye Jekop popo torumu Gote molombalo ulke te oi sel ulkemu angilerimu mele, manda manjipo takondamboiya?’ nimu. 47Nalo Goteni molo nimu kinye Devitinga malo Solomon yu Devit kolo wangopa iye nomi kingimu molopalie Gotenga ulke tempelemu takondorumu.

48Nalo imbi paa olandopa mololi Gote imbomani takoromele ulkemunga naa moromo. Aku mele, Gotenga profet iye teni i tepa nimu:

49Gote awilimuni nimbeindo, ‘Mulu kombumu nanga mainye molopo kombu nokoro polomu, mai kombumu nanga kimbo munduro kombomu.
Nanga kimuni melema pali tepo wamoru. Akumunga enoni nanga ulke ambe telimu takondongeiya?
Molo, na tena manda mulu lipo molomboya?’ nimu.
(Ais 66:1-2)

51I teringimunga kinye nani enondo i tepo nio. Eno karaye teli imboma, enoni nando Gote teko kenjiko yu ungu taka tondokono, nimele nalo akumu molo. Eno imbo Gotenga ungu naa pileli imboma mele molko enonga komuma pipi tiko konopuma pipi tiko moromele. Eno enonga kolepaleni teringi mele teko, enoni Mini Kake Telimunga ungumu liko umbulu tiko naa pilimolo ningi mele eno aku teko mele nimele. 52Enonga lanieli kolenaleni mindili liko naa tili iye profet te naa molorumu kanomu. Iye profetemani Gotenga Iye Tumbi Nilimu ombalo mele ningo tiringima kape enonga lapali kolepalemani toko kondoringila. Kano kinye profetemani ombalo ningi iye kanomu kamukumu orumu kinye eno nanga ungumu pilko moromele imbomani yu toko kondoringi. 53Eno Israel imboma, eno mulu enselemani Gotenga ungu manema tiringi imboma, enoni Gotenga iye kake teli Jisas aku teko toko kondoringi,” nimbe Stiveneni aku tepa nimu.

Stiven toko kondoringi

54Yuni enondo aku tepa nimu ungu eno pilkolio yu kinye paa mumindili kolko enonga kerema kongileringi. 55Nalo Mini Kake Telimu Stiven yunge konopuna omba molopa manda tenderimu kinye yuni olando tipe kanopa mulu kombuna tukundo kanorumu kinye Gotenga pa enge nimbe telimu kinye yunge engemu kinye akuma kanopa, Jisas Gotenga imbo kindo ola angilerimu ulu kanorumu. 56Aku ulu kanopalie nimbei, “Araya, mulu kombumu nambu topa anjo yando purumona kanopolio mainye omba maina iye apuwe lerimu iyemu Gotenga imbo kindo ola angiltimona kando,” nimu.

57Yuni aku tepa Gote kinye Jisas kinye moloringili mele nimu ungu pilkolio, Gote kinye ungu taka tondoromo lepamo ningo yunge ungu nimumu naa pilemili ningo komu pipi tiko eno ungu lupe mare toko tondolo munduko niliko yu molorumuna liko ongo 58yu ambolko kunduko ulke kombu awilimunga wendo liko munduko yu kouni tongei toringi. Oi kotena i tepa i tepa temo kanomolo ningo kondi toringi iyemani yu kouni tongeindo enonga ola pakoringi wale pakolima kulkolio iye wenepo te kanopa angilerimundo nokopili ningo noiringi. Aku iyemunga imbi Sol.

59Kano iyemani yu kouni toko kondongei toringi kinye Stiveneni konge tepalie nimbei, “Awili Jisas, nu moronona wamboi nanga minimu liwi,” nimu. 60Kano kinye yu kouni toko mainye munduringi kinye komongo topa pondopa ru nimbelie nimbei, “Awilimu i teko kenjirimele ulumu pundu naa toko tiye kolowi,” nimbelie yu kolorumu.

Copyright information for IMO